AK-47 (kratica od Aвтомат Калашникова образца 1947 года, Avtomat Kalašnjikova 1947, poznat i pod imenima Kalašnjikov i Kalaš) automatsko je jurišno oružje korišteno u većini država Istočnoga bloka tijekom Hladnoga rata. Standardiziran 1947. godine, dizajnirao ga je Mihajl Kalašnjikov, a prvotni proizvođač bio je ruski IZH.[1] U usporedbi s većinom automatskih pušaka u II. svjetskom ratu, AK-47 je kompaktan, gađa na pristojnu udaljenost, snažan je i sposoban za mijenjanje načina pucanja (automatski, poluautomatski, a postoji i opcija namještanja na način da je potrebno repetirati nakon svakoga metka). Jedan je od prvih pravih jurišnih pušaka, a u širokoj upotrebi je i danas. Proizvedeno je više modela AK-a od ijednog drugog borbenog oružja.[1]
Sadržaj[sakrij] |
Povijest [uredi]
Karakteristike [uredi]
Inačice [uredi]
| Tip zatvarača | Opaska |
|---|---|
| Tip 1A/B | Izvorni zatvarač od prešanog čelika, AK-47. -1B promijenjen za preklapajući kundak. Veliki otvor bio je probušen sa svake strane za pregibna sklopovlja. |
| Tip 2A/B | Mehanički obrađeno lijevano željezo. |
| Tip 3A/B | Zadnja inačica tokarenog zatvarača, napravljeno iz željeznih žica. Najjednostavniji primjer mehanički obrađenog zatvarača AK-47. |
| Tip 4A/B | AKM zatvarač od prešanog čelika. Ovaj tip zatvarača je najviše korišten kod AK serije oružja. |
Proizvodnja izvan Rusije [uredi]
Ova matrica prikazuje samo vojne inačice i sažetak je informacija koje su bile objavljene u knjizi Porter, The AK-47 and AK-74 Kalashnikov Rifles and Their Variations.
| Zemlja | Inačice |
|---|---|
| Albanija | |
| Tip C (Type C) Snajper | |
| Bugarska | AKK (Type 3 AK-47), AKKS (Type 3 sa preklapajućim kundakom) |
| AKKMS (AKMS) AKKN-47 (sa postoljem za NPSU durbine za noć) | |
| AK-47M1 (Type 3 plastična obrada) | |
| AK-47MA1/AR-M1 (isto kao -M1, ali u kalibru 5.56 mm NATO) | |
| AKS-47M1 (AKMS u 5.56 mm NATO), AKS-47MA1 (isto ako AKS-47M1, poluautomatska inačica) | |
| AKS-47S (AK-47M1, kratka cijev, sa DDR preklapajućim kundakom, i laserskim nišanjenjem) | |
| AKS-47UF (inačica M1 sa kraćom cijevi, ruski preklapajući kundak), AR-SF (isto kao -47UF, ali u kalibru 5.56 mm NATO) | |
| AKS-93SM6 (isto kao -47M1, bez podrške za bacač granata) | |
| RKKS, AKT-47 (trenažno oružje u kalibru .22) | |
| Finska | Rk-62 |
| DDR | MPi-K (AK-47), MPi-KS (AKS), MPi-KM (AKM), MPi-KMS72 (AKMS); |
| Egipat | AK-47, MISR 7.62 (AKM), Maadi |
| Mađarska | AKM-63, AMD-65, AMD-65M, AMMSZ, AMP, NGM 5.56 |
| Irak | Tabuk (M70B1, and M70AB2) |
| Tabuk snajperska puška (M70B1 sa cijevi duljine 23.6-incha , optikom, drugačijom oplatom) | |
| Indija | India Ordnance Factory Board klon AK-47, poznat kao AK-7 |
| Sjeverna Koreja | Type 58A (Type 3 AK-47), Type 58B (preklapajući kundak od prešanog čelika), Type 68A (AKM-47) Type 68B (AKMS) |
| Kina | Type 56 Puška (ne Carbine), Type 81, Type 87 |
| Pakistan | Kopija koje koje proizvode pakistanska plemena |
| Poljska | kbk AK/pmK (AK-47), kbk AKS (AKS), kbk Ak PNG60, kbk AKM (AKM), kbK AKMS), kbk wz. 88 Tantal (AK-74 sa posebnim preklapajućim kundakom), kbk wz. 96 Beryl |
| Rumunjska | AI (AK-47), AIS (AKS), AIM, AIMS (AKM, AKMS), AIR |
| Jugoslavija i Srbija | M64 (AK-47 dulja cijev), M64A (bacač granata) |
Licenciranje [uredi]
Rusija je u više navrata tvrdila kako većina proizvođača proizvodi AK-47 bez valjane dozvole IZH-a.[2] IZH je pristupio patentnom uredu 1999. godine s ciljem da sve druge proizvođače AK-47 dobiju status ilegalnih. No, približno milijun Kalašnjikova proizvede se ilegalnim putem godišnje.[3]
Pravni status [uredi]
Hrvatska [uredi]
U Hrvatskoj posjedovanje oružja je regulirano Zakonom o Oružju, i u članku 11 zakona izričito je zabranjeno posjedovati sve vrste automatskog oružja. [4] Poslije Domovinskog rata mnogi primjerci AK-47, bilo privatna ili trofejna, nisu uručena policijskim snagama tijekom amnestije koja je trajala sve do 2003. Poslije 2003. nije bilo moguće vratiti zabranjeno oružje, streljivo i eksplozivne naprave državnim organima bez novčane kazne [5]. U zadnje vrijeme AK-47 korištene su za oružane pljačke banaka [6], trgovina, mjenjačnica, kladionica i benzinskih pumpi [7].
Kanada [uredi]
U Kanadi, AK-47 i njegove varijante zabranjene su od 1. siječnja 1995. godine zakonom Prohibited Weapons Order, No. 13 [8] Ova odredba čini sve varijante AK-a ilegalnim za nabavu, prodaju i uvoz. No, osobama koje su posjedovale registrirani AK-47 prije 1. siječnja 1995. dozvoljeno je posjedovanje AK-47 i njegovih varijanti.[9]
SAD [uredi]
Privatno vlasništvo automatskih AK-a strogo je regulirano Nacionalnim zakonom o oružjima (eng. National Firearms Act, NFA) iz 1934. godine. Zakon o kontroliranju oružja iz 1968. godine zabranio je uvoz oružja proizvedenoga izvan Sjedinjenih Američkih Država s namjerom prodaje civilima i njihovom posjedovanju istoga oružja, što je sasvim smanjilo uvoz AK-a.
1986. godine donesen je amandman na Zakon o zaštiti posjedovatelja oružja koji je zaustavio svu buduću prodaju automatskoga oružja za civilnu upotrebu. Automatsko oružje i dalje se proizvodi u SAD-u za potrebe vojske i snaga koje održavaju red i mir. No, automatske puške izrađene unutar SAD-a prije 1986. ili uvezene prije 1968. godine smiju biti razmjenjivane između civila ako je sve podložno federalnim i državnim zakonima. Nekoliko sovjetskih i kineskih pušaka uvezeno je u SAD tijekom šezdesetih godina 20. stoljeća pri povratku iz Vijetnamskoga rata kao plijen veterana. Većina tih pušaka pravilno je registrirano tijekom provedbe već spomenutoga Nacionalnoga zakona o oružjima (”National Firearms Act) 1968. godine.
Australija [uredi]
U Australiji kupnja poluautomatskih pušaka zabranjena je od 1996. godine, i od tada sve varijante AK-a, uključujući i poluautomatske verzije, nisu dozvoljene. Nakon zabrane i na određene vrste pištolja 2003., ilegalnim je proglašeno posjedovanje, uvoz ili pokušaj kupnje Kalašnjikova. Jedini način za legalnu kupnju AK-a u Australiji je posjedovanje dozvole skupljača oružja, uklanjanje svih dijelova koji omogućuju pucanje ili trajno onemogućavanje oružja da ispali metak.
Europa [uredi]
Većina zapadnoeuropskih zemalja donijela je poveći broj zakona koji sprečavaju zakonito posjedovanje AK-a i njegovih varijanti. U Velikoj Britaniji zakonom iz 1988. godine zabranjeno je posjedovanje poluautomatskih pušaka. Posjedovanje AK-a dozvoljeno je samo ako se dokaže da se puška mora repetirati nakon svakoga ispaljenoga metka. No, usprkos tom zakonu, AK-47 često se vidi u rukama kriminalaca, te terorističkih skupina irskih republikanaca i sjevernoirskih lojalista. Smatra se da je to oružje došlo na te prostore iz Libije tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća.
U Norveškoj je civilima zabranjeno posjedovanje bilo kojega automatskoga oružja osim u slučaju ako civil posjeduje posebnu dozvolu.[10] Slični zakoni provode se i u većini Europe. Automatska oružja su izrazito i strogo zabranjena u gotovo svim državama, uključujući i Rusiju.
